Adaptacija je proces tijekom kojeg se dijete prilagođava na novi prostor, odgojitelje, drugu djecu, ritam i pravila vrtića te je u tom periodu koje je za dijete zahtjevno moguće očekivati promjene u djetetovom ponašanju i funkcioniranju. Neka djeca se bez teškoća priviknu na nove okolnosti, dok je drugima potrebno određeno vrijeme za to.
Možemo reći da postoje tri osnovna tipa adaptacije:
– laka adaptacija – reakcije i promjene u ponašanju djeteta se normaliziraju tijekom 10-15 dana boravka u vrtiću,
– adaptacija srednje težine – promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka djeteta u vrtiću i
– teška adaptacija – promjene i poremećaji u ponašanju traju 2-6mjeseci, često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih faktora koji produžuju razdoblje adaptacije (npr. obolijevanje).
Najveći broj djece prođe proces adaptacije bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik adaptacije.
Polazak djeteta u jaslice ili vrtić jedna je od najvećih promjena u životu djeteta od njegova rođenja. To predstavlja prvi djetetov iskorak iz obitelji. Iz sigurne i zaštićene obiteljske sredine dijete dolazi u nepoznat prostor, među nepoznate osobe. Te promjene kod djece izazivaju strah od odvajanja. S druge strane, odvajanje je dio procesa odrastanja djeteta i neophodno je za osamostaljivanje i razvoj djetetove ličnosti.
Kod djece je strah od odvajanja normalan i očekivan. Mnogo je razloga zašto odvajanje uzrokuje veliki stres kod djeteta (ono dolazi u potpuno nepoznat prostor, o njemu će se brinuti nepoznate odrasle osobe, trebaju se naviknuti na ostalu djecu, rano ustajanje, raspored tijekom dana.). Reakcije na odvajanje mogu biti mnogobrojne i razlikuju se od djeteta do djeteta:
→ Emocionalne reakcije.
Dijete može biti jako tužno i patiti za roditeljem. Kod neke se djece može javiti velika ljutnja i razdražljivost i to posebice kada dođu iz vrtića doma. Obično burno reagiraju mlađa djeca.
→ Tjelesne reakcije
Ponekad djeca iskoriste svoje tijelo kao medij da kažu roditeljima da nisu dobro. Tada djeca mogu imati bolove u trbuhu, mogu povraćati, imati glavobolje. Kod neke djece se javi privremeno vraćanje na prethodnu razvojnu fazu –regresija – pa djeca koja normalno govore počinju tepati, djeca koja imaju kontrolu nad fiziološkim potrebama mogu početi ponovno mokriti u gače ili zadržavati stolicu.
→ Ponašajne reakcije
Kada emocije isplivaju na površinu, djeca se mogu ponašati na različite načine: plakati, vrištati, griste, udarati, odbijati svaki kontakt, aktivnosti , jelo, spavanje. Mogu biti pasivni promatrači, držati se svoje drage igračke ili dude i biti mirni u nekom zabačenom kutku
- obično se prvo javlja protest. Neka djeca otvoreno negoduju, redovito burno reagiraju kod rastajanja od roditelja, grčevito se drže za roditelja, plaču, odbijaju komunikaciju, ne prihvaćaju pomoć odgojitelja, bacaju se na pod…
- neka djeca prve dane ulaze u sobu bez otpora, zainteresirana su za nove igračke, a protest se pojavi nekoliko dana ili nekoliko tjedana kasnije kada shvate da je odlazak u vrtić svakodnevan.
- dio djece se bez problema odvaja od roditelja i ulazi u sobu, ali veći dio dana stoji pokraj vrata, šuti i odbija komunikaciju s odgojiteljima ili drugom djecom.
Ovakve reakcije se javljaju odmah nakon odvajanja i traju onoliko koliko djetetu treba da se prilagodi na novu situaciju. Što je dijete starije, to su ove reakcije blaže i traju puno kraće.
Svi ovi oblici ponašanja su prolazni i kad se dijete prilagodi novom prostoru, djeci i odraslima, novom načinu života i pravilima, sve će aktivnije sudjelovati u životu svoje skupine i igrati se s vršnjacima.
No isto tako i roditelj je pod velikim stresom. Postavlja si pitanja:- kako će dijete bez mene, hoće li biti tužno, hoće li ga drugi prihvatiti, kako će odgojiteljice znati prepoznati njegove potrebe i još puno toga. Uznemiren roditelj može pojačati strah kod svog djeteta jer mu šalje poruku da nije siguran u okruženju u koje dolazi i da osobe koje su oko njega neće dobro skrbiti o njemu. Prilagodba je svakako otežana kada dijete osjeti roditeljevu nesigurnost. Kako bi to izbjegli dogovarajte se o svemu, dajte odgojiteljima najvažnije informacije o navikama Vašeg djeteta, to će im ukazati na koji način pristupiti i najbolje pomoći Vašem djetetu.
Zapravo, ponekad dijete lakše podnosi odvajanje nego sam roditelj.
Nekoliko savjeta kako roditelji mogu olakšati djetetu period adaptacije
-odgovorite na sva djetetova pitanja o vrtiću, pričajte djetetu što se u vrtiću radi, o igračkama i
igri, druženju, novim prijateljima, ..
-recite djetetu tko će ga voditi u vrtić i tko će dolaziti po njega.
-ne pokazujte tugu, strah, uznemirenost.
-nikad ne prijetite djetetu vrtićem, npr. „u vrtiću ćeš morati sve pojesti, spavati, slušati itd.“
jer tako dijete odbijate od vrtića.
-oprostite se s djetetom kada ga ostavljate u vrtiću.
-ne produžujte opraštanje beskonačno jer to uznemiruje dijete.
-pri odvajanju od djeteta ostanite smireni, nježni, strpljivi, ali i odlučni.
-ne špijunirajte dijete – ne zadržavajte se ispred sobe gledajući dijete kroz staklo.
-dopustite djetetu da u vrtić ponese omiljenu igračku ili predmet (kao vezu s obitelji i domom)
koji će smanjiti osjećaj samoće i nesigurnosti.
-budite točni kada dolazite po dijete. Vašim kašnjenjem dijete postaje nestrpljivo, nesigurno i
nepovjerljivo.
– dajte djetetu podršku: pokažite smirenost i želju da se dijete uključi u skupinu, ohrabrite
svaki djetetov korak u odvajanju ,pokažite djetetu da vjerujete u uspjeh
– ne kritizirajte dijete ako ne uspije ostati u skupini prvih dana ili dođe do nekih teškoća u
ponašanju – plač, tuga, razdražljivost, odbijanje kontakta s djecom ili odgojiteljem, gubitak
teka, mokrenje, sisanje prsta, agresivnost prema sebi ili drugima.
-kada kod djeteta primijetite neka od ovih ponašanja, pokažite razumijevanje i potražite
uzroke.
-ne prekidajte kontinuitet dolaženja djeteta u vrtić – jer svaki takav prekid u periodu prilagodbe dovodi do ponovne prilagodbe koja je duža i napornija od prethodne.
Čak i kada dijete pruža otpor ostajanju u vrtiću, ne očajavajte! Odvajanje je moguće uz Vašu suradnju s odgojiteljicama. Dijete će uspješno proći period prilagodbe.
Odgojiteljica Marija Pernar